Arkigram ā skupina arhitekata koja je imala velik utjecaj na razvoj arhitekture u postmodernom razdoblju. PoÄetkom 60-ih stvorili su ga mladi londonski arhitekti Vorren Chock, Ron Herron, Denis Crompton, Michael Uebb i David Green, na Äelu s Peterom Cookom.
Prvo je stvoren Äasopis "Ipino" u kojem su mladi ljudi propagirali ideje arhitektonske avangarde svojim fluidnim, razigranim i dinamiÄnim oblicima.
U poÄetku je Äasopis izlazio kao bilten ispunjen greeneovim pjesmama i skicama Cookeovih i Uebbovih arhitektonskih projekata. U svojim biljeÅ”kama Älanovi benda izrazili su frustraciju konzervativizmom britanske arhitekture, vjerujuÄi da bi svako doba trebalo imati svoje lice oblikovano urbanim krajolikom.
Pogledajte sliÄan dizajn: Cijena popularnosti na druÅ”tvenim mrežama: videoisjeÄak Adama Zapadnog Bro-a na TV kanalu.tv
Urednik Äasopisa David Green napisao je da bi novi krug u arhitekturi trebao biti u korelaciji s novim oblicima, jer su moderni ljudi, prema njegovom miÅ”ljenju, dostupni tehnologijama za davanje potrebnih obrisa plastici, proizvodnji balona bilo koje veliÄine i proizvodnji svih vrsta ÄeliÄnih konstrukcija.Ā
Bilo je to vrijeme dramatiÄnih promjena i neviÄenog tehnoloÅ”kog napretka. Izumljen je fotokopirni stroj i laserski hologram. A arhitekti su se odvažili razvijati vlastite ideje ne samo na stranicama Äasopisa, veÄ i u primijenjenoj arhitekturi.
Mladi ljudi, puni entuzijazma, stvorili su takve senzacionalne projekte kao Ŕto su plag-in-Grad (1964), grad koji hoda (1964), Grad instance, ali jedini ostvareni dizajn koji u potpunosti utjelovljuje ideje grupe smatra se zgrada Kunsthaus u gradu Grazu, Austrija (2003).
Do kasnih 1960-ih, Magazin Ipasine izlazio je u nakladi od nekoliko tisuÄa primjeraka i objavljivao nova djela. 1969. bend je pobijedio na natjeÄaju za dizajn zabavnog centra u Monte Carlu.
Glavna ideja "Arkigrama" je zamisliti grad ne kao arhitektonski sustav, veÄ kao skup razliÄitih struktura koje ujedinjuju ljude koji u njemu žive.
Skupina "Arkigram" i njezin Äasopis znaÄajno su utjecali ne samo na razvoj teorije arhitekture, veÄ su postali i osnova za stvaranje novih, fantastiÄnih koncepata i ideja u izgradnji zgrada. Pod utjecajem ideja ove kreativne udruge pojavile su se svijetle, moderne zgrade, koncepti takozvanih gotovih modula koje je kupac mogao odabrati i ukljuÄiti u strukturu.
Zanimljiv interijer: Velika ostavŔtina Gilesa Gilberta Scotta
Interesira me kako su arhitekti bili kljuÄni u razbijanju britanskog konzervativizma? Koji su toÄno dogaÄaji ili inovacije koje su doprinijele tom procesu? Želio/željela bih bolje razumjeti ulogu arhitekata u promjeni politiÄke klime i druÅ”tvenih vrijednosti u Velikoj Britaniji.
Arhitekti su bili kljuÄni u razbijanju britanskog konzervativizma kroz svoje inovacije i dogaÄaje koji su utjecali na politiÄku kljuÄaju i druÅ”tvene vrijednosti u Velikoj Britaniji. Jedan od najvažnijih dogaÄaja bio je pokret modernizma u arhitekturi nakon Drugog svjetskog rata. To je donijelo nove ideje o urbanizmu, oblikovanju prostora i naÄinima života. Primjerice, viÅ”ekatnice su zamijenile tradicionalne graÄevine Å”to je promijenilo naÄin života i socioekonomsku strukturu druÅ”tva.
Arhitekti poput Petera i Alison Smithsona, Älanova arhitektonske grupe āNew Brutalismā, promovirali su socijalnu jednakost kroz izgradnju javnih prostora i stambenih jedinica. Njihove inovativne ideje oblikovale su urbanu kulturu i doprinijele promjeni druÅ”tvenih vrijednosti prema veÄoj inkluzivnosti i participaciji.
TakoÄer, arhitektonski projekti kao Å”to je Barbican u Londonu ili Coventry Cathedral postali su simboli novog vremena i razbijanja tradicionalnih konzervativnih vrijednosti. Kroz svoju arhitekturu, arhitekti su transformirali gradove i mijenjali percepciju javnosti o druÅ”tvu i njegovom funkcioniranju.
Kroz svoju prisutnost, rad i inovacije, arhitekti su dakle imali veliki utjecaj na promjenu politiÄke klime i druÅ”tvenih vrijednosti u Velikoj Britaniji, otvarajuÄi put napretku i modernizaciji.